Reset lozinke

Opšte informacije

28 maj 2021 od Gostivar

  • Zastava: Crni dvoglavi orao na crvenoj podlozi
  • Međunarodni telefonski prefiks: +355
  • Vlada: Parlamentarna demokratija
  • Stanovništvo: 2.886.026 stanovnika
  • Površina: 28.748 km2
  • Glavni grad: Tirana
  • Jezik: albanski
  • Valuta: albanska leka

POPULACIJA

Albansko stanovništvo ima približno 2,88 miliona stanovnika, sa oko 113 stanovnika po kvadratnom metru. Albansko stanovništvo je uglavnom mlado i odlikuje se vitalnošću. Najnaseljeniji delovi zemlje su područje oko glavnog grada Tirane, luke Drač i generalno u zapadnim nizinama zemlje. Albanija je država sa relativno homogenim stanovništvom. Manjine predstavljaju oko 3 procenta stanovništva. Najveća je grčka manjina (nalazi se u južnom delu zemlje, u provincijama Dropull, Pogon i Vurg). Među ostale manjine spadaju Makedonci, smešteni u oblastima Velikog Prespanskog jezera, kao i Crnogorci, Romi itd. Najveće stanovništvo koncentrisano je u gradovima Tirana, Drač, Elbasan, Skadar, Valona, Korča itd. Ostali gradovi od turističkog značaja uključuju Berat, Gjirokastru, Sarandu, Kruju i Pogradec.

PRAZNICI:

1. i 2. januara – Nova godina
14. marta – Letnji dan
22. marta – dan Novruza
1. maj – Praznik rada
19. oktobar – Ulepšavanje Majke Tereze
28. novembar – Dan nezavisnosti
29. novembar – Dan oslobođenja
8. decembra – Nacionalni dan mladih
25. decembra – Božić

JEZIK

Službeni jezik je albanski. Predstavlja jedinstvenu i originalnu granu indoevropske porodice. Albanski jezik je predak ilirskog jezika i jedan je od najstarijih jezika na evropskom kontinentu. Njegov rečnik sadrži reči iz drugih jezika kao što su perzijski, turski, grčki, latinski i slovenski jezik, ali je sačuvao svoju originalnost kao jedinstveni jezik. Albanski jezik prepoznat je po svoja dva različita dijalekta, a to su: „Gheg“ i „Tosk“. Reka Škumbin, koja deli zemlju na dva gotovo jednaka dela, prirodna je granica ova dva dijalekta. Gheg se govori na severu, dok se tosk govori na jugu. Albanska abeceda ima 36 slova.

EKONOMIJA

Od pada komunizma, razvoj albanske ekonomije podstaknut je prvenstveno uslužnom i građevinskom industrijom, mada turizam u poslednje vreme igra sve veću ulogu u ekonomiji i brzo raste. Mnogi ljudi su radoznali da istraže zemlju čije su granice bile zatvorene da bi putovale duži niz godina. S obzirom na kontinuirani razvoj i letovališta i zimovališta, ljudi širom sveta počeli su da razmišljaju o Albaniji kao turističkoj destinaciji

RELIGIJE:

U Albaniji postoje četiri zvanična verska verovanja.

Oni pripadaju muslimanima sunitima, pravoslavcima, hrišćanima katolicima i muslimanima Bektaši. Sledbenici islama ima širom zemlje. Katolici su koncentrisani uglavnom u severnom delu zemlje, pravoslavci na jugu i u centru zemlje, a sekta sufizma Bektashi nalazi se u nekim specifičnim regionima kao što su Skrapar, Kruje, Elbasan, Mat, Mallakaster, Korce, itd. Sloboda veroispovesti je pravo zagarantovano albanskim ustavom. Pored zvaničnih religija, ima i sledbenike drugih kao što su Bahajci, hrišćanski evangeličari, Jehovini svedoci itd. Pored toga postoje i ateisti i nereligiozni ljudi.

Albanija je postala jedinstvena u Evropi 1967. godine, kada su zabranjene sve verske aktivnosti zatvaranjem crkava, džamija, verskih škola i tekija. Otprilike 23 godine Albanija je bila jedina ateistička zemlja na svetu. 1990. godine, nakon demokratskog pokreta, obnovljena je sloboda veroispovesti i obnovljene su crkve i džamije, kao i mnogi drugi verski objekti. Albanija ima nekoliko mesta verskog hodočašća. Najvažniji su oni u čast Shna Nues (Sv. Antonije) 13. juna u crkvi Lac, hodočašće Abas Alija 19. avgusta u planini Tomorr, ono u čast Svete Marije 15. avgusta u nekim od crkve širom zemlje, hodočašće u čast Sari Salltik u Kruji i

Slede državni praznici koji se ne događaju istog datuma svake godine:

  • Katolički Uskrs: mart / april / mart
  • Pravoslavni Uskrs: mart / april / maj
  • Veliki Bajram: Kraj Ramazana
  • Mali Bajram: Varijacija